Hoće li procvat potrošnje EU-a na obranu ugroziti dobitak od kripto?

Predsjednik Trump nedavno je najavio da planira održati razgovore s Putinom o okončanju ukrajinskog sukoba. Trumpovi nedavni potezi iznenadili su europske čelnike, koji sada strahuju da bi mogli biti zaobiđeni u svim potencijalnim mirovnim pregovorima. Osim sigurnosnih problema, sukob u Ukrajini ima ogroman gospodarski utjecaj na Europu. U ovom ćemo članku raspravljati o tome kako bi Trumpovi nedavni potezi mogli utjecati na europsko gospodarstvo, uključujući politiku oporezivanja kripto valuta, te ćemo napraviti reviziju postojećeg poreza na kapitalnu dobit u EU za pojedince.

Dva najvažnija događaja Münchenske konferencije bili su govori potpredsjednika SAD-a Vancea i predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen. I usprkos svim razlikama u stajalištima, obojica su rekli dosta o potrošnji EU-a na sigurnost. Zapravo, EU će morati plaćati socijalne naknade u nadolazećim godinama, kao i povećati izdatke za obranu. Nakon nedavnog neformalnog sastanka u Bruxellesu početkom veljače, čelnici EU-a odlučili su da moraju uložiti oko 500 milijardi eura u sljedećem desetljeću za obranu.

Stav EU

Tijekom nedavne konferencije u Münchenu, šefica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da će predložiti aktivaciju izlazne klauzule za fiskalno pravilo EU-a kako bi se povećala potrošnja članica za obranu. Zemlje EU-a zajedno troše oko 2% BDP-a na obranu, a brojka se povećava na 320 milijardi eura 2024. u usporedbi s 200 milijardi eura prije. Ursula je predložila da se ta brojka poveća na 3%, što bi dovelo do stotina milijardi više izdvajanja za obranu, što bi zahtijevalo promjenu ekonomske politike članica EU. Nekoliko je zemalja također pozvalo na izdavanje euroobveznica za financiranje povećane potrošnje za obranu.

Sve u svemu, svako povećanje potrošnje za obranu vjerojatno bi bilo financirano dugom, što bi značilo znatno povećanje poreza, što bi utjecalo na sve financijske sektore, uključujući kriptoindustriju.

Prema Europskom parlamentu, sukob u Ukrajini negativno je utjecao na gospodarski oporavak EU-a nakon pandemije 2019. Samo u 2022. proračunski učinak iznosio je dodatnih 175 milijardi eura, što čini oko 1,1 % do 1,4 % BDP-a EU-a. Jedan od neposrednih učinaka bio je rast cijena energije, što je dovelo do povećanja inflacije. Kako bi smanjila inflaciju, ECB je počela povećavati kamatne stope. Iako je došlo do određenog oporavka, uključujući smanjenje stopa od strane ECB-a, gospodarstvo EU-a i dalje je u teškoj situaciji.

Budući da Europa planira povećati izdatke za obranu, postoji velika vjerojatnost da će EU-ovim kripto tvrtkama i pojedincima neto vrijednosti biti nametnuti veći porezi. U nastavku slijedi detaljan uvid u postojeći EU kripto porezni krajolik.

EU porezni pakao za kripto

Ovdje je kratki sažetak nekih od najviših kripto poreza u EU.

Nizozemska

U Nizozemskoj postoji porez od 36% na pretpostavljeni prinos od kripto posjeda iz prethodne godine.

Danska

U Danskoj se kripto prihodi oporezuju na četiri razine, a to su nacionalni porez na dohodak od 12,1% do 15%, općinski porez od 24,982%, porez na tržište rada od 8% i crkveni porez od prosječnih 0,7%. U kombinaciji, efektivna porezna stopa je 37%.

Finska

Finska ima složena pravila kripto poreza, koja uključuju porez od 30% na sve ukupne prodaje iznad 1000 eura i ispod 30 000 eura. Za svaku dodatnu prodaju plaćate porez od 32,4%.

Irska

Irska ima porez na kapitalnu dobit od 33% (paušalna stopa).

Njemačka

Za kratkoročno kripto trgovanje Njemačka ima poreznu stopu od 45%.

Koja je srednja razina EU kripto poreza?

Za velika europska gospodarstva takva se porezna stopa već sada kreće u rasponu između 20-30%. U Francuskoj postoji porez na kapitalnu dobit od 30% na kripto, Italija i Španjolska imaju 26% poreza na kapitalnu dobit na kripto dobit. Također u Austriji, to je 27,5%, Belgiji - 25%.

EU kripto porezne oaze

Regulacija kripto poreza za pojedince prilično je liberalna u nekim zemljama EU, s najnižim porezima nametnutim na prodaju kripto. Kad je riječ o porezu na kapital, ističu se četiri zemlje EU, no u stvarnosti ih je puno više. Evo kratkog pregleda ovih poreznih oaza:

Cipar

Cipar, koji je tradicionalno poznat kao porezna oaza, izvrstan je za kripto industriju za tvrtke i pojedince. Država nudi opciju za individualne dugoročne vlasnike da plate 0% poreza i 20% za kratkoročne operacije.

Rumunija

U Rumunjskoj postoji privremena porezna amnestija za sva kripto ulaganja do 31. srpnja 2025.

Njemačka

U Njemačkoj ne postoji porez na kapitalnu dobit za dugoročne posjednike kriptovaluta.

Češka

U Češkoj ne postoji porez na kapitalnu dobit za trogodišnje nositelje kriptovalute.

Druge jurisdikcije

Poljska sa svojim pozitivnim pristupom kripto ima porez od 19%. Grčka i Bugarska imaju poreznu stopu od 15% za pojedinačne kripto prihode. Također Luksemburg i Portugal (1 godina držanja) oslobađaju dugoročne vlasnike od poreza na kapitalnu dobit. Od europskih zemalja Malta i Andora također imaju niske stope poreza na kapital.

EU Bitcoin Reserve

Tijekom konferencije za novinare 30. siječnja 2025., predsjednica ECB-a Christine Lagarde odbacila je ideju dodavanja Bitcoina rezervama EU-a. Napomenula je da je Bitcoin previše volatilan i da je usko povezan s pranjem novca. Unatoč ovoj izjavi, neke zemlje EU-a razmatrale su ideju dodavanja Bitcoina u svoje rezerve, u nastavku su neke od njih.

Norveška

Norveški državni imovinski fond, koji upravlja s više od 1,5 bilijuna dolara sredstava, ima ogromnu neizravnu izloženost Bitcoinu. Norges Bank Investment Management (NBIM) posjeduje više od 600 milijuna dolara vrijednih dionica MicroStrategyja.

Češka

Iako Češka nije dio eurozone, dio je Glavnog vijeća ECB-a. Guverner središnje banke, Aleš Michl, priznao je volatilnost Bitcoina dok je raspravljao o njegovom potencijalnom dodatku udjelima središnje banke. Nedavno je češka središnja banka potvrdila da je analizirala dodavanje novih klasa imovine svojoj rezervi. No, ne planira ništa poduzeti dok analiza ne bude gotova.

Taj pritisak dolazi usred nastojanja Trumpove administracije da stvori pričuvu Bitcoina. Pojašnjeno je da bi se takva rezerva stvorila od zapljene imovine, a ne od kupnje Bitcoina. Do sada su Teksas i Utah uveli zakone za uključivanje Bitcoina u svoje riznice. U Utahu je izglasano za, dok u Texasu postoje dva zakona na čekanju. \

Europske središnje banke vjerojatno će dodati kriptovalute svojim posjedima u narednim mjesecima, posebno ako Trumpova administracija nastavi sa svojim planovima. Međutim, to neće dovesti do pada efektivne porezne stope za kripto ulagače. Povećanje vrijednosti kriptovalute zbog ovog poteza moglo bi dovesti do povećanja poreza jer središnje banke nastoje povećati svoje posjede.

Budući da Trump nastoji stegnuti vijke na trgovinskoj neravnoteži između EU-a i Amerike, to bi moglo produbiti ekonomske poteškoće u Europi, što bi dovelo do razmatranja novih načina oporezivanja, uključujući kripto. Osim sa SAD-om, ekonomske veze s Rusijom i Kinom su se pogoršale, što bi moglo dovesti do povećanja poreza za građane EU. Potencijalni ishod bi bio da bi se kripto ulagači preselili u prijateljskije zemlje.

Mogući scenarij

Istodobno, visoki porezi u navedenim članicama EU neće biti učinkoviti ako se zadrže porezne olakšice, a ako se poveća vojna potrošnja, postoji mogućnost ujednačavanja poreznih politika zemalja članica. Ali čak i ako se to ne dogodi, glavne zemlje donatori vojnog proračuna EU-a bit će prisiljene tražiti dodatne izvore prihoda.

I još više podići poreze. U tom smislu posebno rizičnima bih nazvao europske zemlje kao što su Njemačka, Francuska, Poljska, Italija, Španjolska i Nizozemska. Štoviše, takve se mjere mogu proširiti na prihod od kapitala i financijskih transakcija općenito. I to je doista vjerojatno, jer vlade nemaju mnogo izvora prihoda. Čak i ako se takve mjere uvode postupno, kako ne bi previše preplašile investitore, one će i dalje naštetiti gospodarstvu eurozone.

Sa stajališta interesa Europske unije, podržavanje inovacija i priljeva kapitala, uključujući i kripto industriju, apsolutna je korist za zemlje članice, ali u situaciji krize i povećanih vojnih izdataka zemlje EU imaju manje prostora za izbor.