paint-brush
Šta je, dođavola, Mar-a-Lago sporazum i zašto bi te bilo briga?by@darragh
Nova istorija

Šta je, dođavola, Mar-a-Lago sporazum i zašto bi te bilo briga?

by Darragh Grove-White8m2025/03/05
Read on Terminal Reader

Predugo; Citati

Sporazum iz Mar-a-Laga je hrabar okvir za preoblikovanje američkog globalnog ekonomskog stava. Oslanja se na ključne mehanizme – stratešku devalvaciju valute, stoljetne obveznice koje produžavaju dospijeće duga, tarife za podsticanje domaće proizvodnje i suvereni fond bogatstva izgrađen na imovini poput zlata i digitalnih valuta. Koristeći svoj sigurnosni kišobran, plan nastoji natjerati saveznike na ekonomske ustupke i osigurati pristup strateškim resursima. Da li je ovo vizionarski plan za preporod Amerike ili rizično kockanje sa visokim ulozima? Čitajte dalje da biste otkrili detalje.
featured image - Šta je, dođavola, Mar-a-Lago sporazum i zašto bi te bilo briga?
Darragh Grove-White HackerNoon profile picture
0-item
1-item
2-item
3-item

Zamislite da američka vlada ima veliki plan da u potpunosti promijeni način na koji naš novac, trgovina i dug funkcionišu – plan toliko hrabar da bi mogao poništiti decenije ekonomske politike. Taj plan, koji se neformalno naziva "Sporazum iz Mar-a-Laga", još nije službeni ugovor - više je kao skup ideja vodilja koje navodno razvijaju neki od Trumpovih najboljih ekonomskih savjetnika.

Ono što se nekada odbacivalo kao neobična ideja, sada analiziraju velike banke i istraživačke firme na Wall Streetu. Kako je savjetovao finansijski analitičar Jim Bianco, investitori bi to trebali "shvatiti ozbiljno, a ne doslovno".

Šta je Mar-a-Lago sporazum?

U svojoj srži, Mar-a-Lago sporazum je okvir za restrukturiranje američke pozicije u globalnoj ekonomiji kroz nekoliko koordinisanih poteza:

Ekonomska osnova počiva na više ključnih mehanizama:

  1. Strateška devalvacija dolara: Inženjering slabijeg dolara kako bi se podstakao američki izvoz, smanjili trgovinski deficiti i smanjili troškovi zaduživanja.
  2. Tarife : Korištenje poreza na uvezenu robu za vršenje ekonomskog pritiska na druge zemlje, prisiljavajući ih da prilagode svoju trgovinsku praksu.
  3. Restrukturiranje duga: Promjena američkog kratkoročnog duga u 100-godišnje "vjekovne obveznice" koje plaćaju malo ili nimalo redovne kamate. Ovo prisiljava druge zemlje da dijele troškove sigurnosti koju SAD obezbjeđuju i nudi im zamjenske linije kako bi zadovoljile svoje kratkoročne potrebe za likvidnošću.
  4. Stvaranje fonda državnog bogatstva: Uspostavljanje državnog investicionog fonda koji koristi nacionalnu imovinu – kao što su rezerve zlata i digitalne valute – i kao kratkoročni resurs i kao dugoročna polisa osiguranja.

Sigurnosno-ekonomska integracija

Sigurnost i ekonomija postaju duboko isprepletene u ovom okviru.

Ovaj plan koristi američki sigurnosni kišobran kao pregovarački čin za:

  • Izvući povećan doprinos NATO-a od saveznika
  • Steknite pristup strateškim resursima
  • Prinudno prihvatanje restrukturiranja duga
  • Potencijalno zamijeniti NATO aranžmanima koji su povoljniji za američke interese

Kako je ministar finansija Scott Bessent navodno pozvao na " neku vrstu globalnog ekonomskog preuređivanja ", dok je Stephen Miran, Trumpov kandidat za predsjedavajućeg Vijeća ekonomskih savjetnika, objavio detaljne radove o okviru.

Beyond Coincidence: The Evidence for Coordination

Kritičari tvrde da čitamo veze u nepovezane radnje. Međutim, tri nezavisna razvoja nude uvjerljive dokaze o koordinaciji:

  • Izvršna naredba Fonda državnog bogatstva od 3. februara 2025. u kojoj se izričito pominju digitalna sredstva i sekretarica trezora Bessent.
  • Ponovljeni pozivi ministra finansija Bessenta na "globalno ekonomsko preuređenje".
  • Detaljan okvirni dokument Stephena Mirana, objavljen u novembru 2024. godine, koji opisuje integrirani pristup valutama, dugovima i sigurnosnim strategijama.
  • Dokument Ex Uno Pluresa iz juna 2024. pod nazivom "Mar-a-Lago Accord", koji je inspirisao Miranov rad.

Iako svaka akcija za sebe može izgledati izolirano, njihovo usklađivanje unutar koherentne ekonomske strategije sugerira namjerno slijed, a ne puku slučajnost.

Put do smanjenja duga i preuređenja sigurnosti

Kritična komponenta sporazuma je njegov pristup državnom dugu i sigurnosnim troškovima.

Ova dvostruka strategija bi:

  • Smanjite državni dug kroz više mehanizama uključujući ultra-duge obveznice, povrat državnih fondova, prihode od carina i smanjenu vojnu potrošnju.
  • Preuzmite sigurnosne troškove saveznicima putem direktnih plaćanja u SAD.
  • Preoblikovati sigurnosne aranžmane u korist američkih interesa.
  • Stvorite sporazume o pristupu resursima koji će koristiti američkoj ekonomiji.

Američka realna poluga

Dok neki tvrde da sporazum precenjuje američku sposobnost da nametne nepovoljne uslove kreditorima, ovo gledište može potceniti jedinstvenu polugu stvorenu kombinovanjem vojnih bezbednosnih garancija sa ekonomskim podsticajima. Glavni dužnici poput Japana ostaju zavisni od američkih sigurnosnih okvira, dok drugi traže preferencijalni pristup trgovini.

Plan ne zahtijeva univerzalno usvajanje — čak i djelomična implementacija sa ključnim saveznicima stvara zamah koji drugi moraju na kraju riješiti. Strategija prepoznaje da Amerika ostaje nezamjenjiv garant globalnog poretka, dajući joj značajnu pregovaračku moć uprkos fiskalnim izazovima.

Izračunati odnos rizika i nagrade

Smjelosti plana odgovaraju samo potencijalni rizici.

Potencijalne nagrade:

  • Oživljavanje proizvodnje kroz reshoring
  • Smanjeni trgovinski deficiti
  • Produženi rok dospijeća duga pruža fiskalni prostor za disanje
  • Niži američki troškovi zaduživanja
  • Veća ekonomska poluga u međunarodnim pregovorima
  • Diverzifikacija imovine putem državnog fonda
  • Očuvanje primata dolar

Značajni rizici:

  • Inflacija potrošačkih cijena zbog viših troškova uvoza
  • Ograničeno otvaranje radnih mjesta zbog automatizacije i AI
  • Stagflacija koja je rezultat visoke inflacije u kombinaciji sa sniženjem kamatnih stopa
  • Otpor velikih dužnika
  • Oštećenje savezničkih odnosa
  • Prijetnje statusu rezervi dolara
  • Nenamjerno povećanje prinosa na obveznice i troškova pozajmljivanja

Stvarnost proizvodnje

Kritičari često sugeriraju da plan ignoriše ekonomsku stvarnost uz izjave poput "neće praviti jeftine plastične potrepštine za život". Ovo pogrešno karakteriše strategiju proizvodnje.

Sporazum je usmjeren na naprednu proizvodnju u strateškim sektorima – poluvodiči, komponente čiste energije, kritična prerada minerala i odbrambene tehnologije – gdje zabrinutost za nacionalnu sigurnost opravdava veće troškove proizvodnje. Ove industrije podržavaju plate za život kroz proizvodnju veće dodane vrijednosti i smanjene troškove usklađenosti sa propisima, a ne kroz direktnu konkurenciju s ekonomijama s niskim plaćama na robnim proizvodima.

Izazov monetarne politike

Možda najznačajniji ekonomski rizik dolazi od napetosti između ciljeva politike i inflacije.

Sporazum bi mogao stvoriti opasan politički sukob:

  • Carine i slabiji dolar stvorili bi inflatorni pritisak
  • Usklađene Federalne rezerve mogu zadržati stope preniskim uprkos inflaciji
  • Ova kombinacija bi mogla dovesti do stagflacije – ekonomske stagnacije uz upornu inflaciju

Rješavanje paradoksa snage dolara

Kritičari kažu da je kontradiktorno željeti slabiji dolar, a da ga zadržimo kao svjetsku rezervnu valutu. Međutim, plan nije u tome da dolar bude svuda slab. Umjesto toga, ima za cilj da prilagodi vrijednost dolara u odnosu na određene valute kako bi popravio trgovinske neravnoteže – dok i dalje zadržava svoju ključnu ulogu u globalnim finansijama. Upotreba digitalne imovine pomaže u zaštiti od inflacije i daje SAD-u dodatnu moć pregovaranja, tako da se mogu napraviti ciljani potezi bez potkopavanja važnosti dolara.

Digitalna ograda: kritična uloga Bitcoina

Ključni element sporazumne strategije upravljanja rizikom je korištenje digitalne imovine. Ako prisiljavanje velikih kreditora na ultra-duge obveznice dovede do negativne reakcije ili ako dolar previše oslabi, tada:

  • Bitcoin kao politika osiguranja: Bitcoin i druge kriptovalute djeluju kao zaštita od otpora restrukturiranju duga i nestabilnosti valute.
  • Alternativa digitalnim rezervama: Ako tradicionalni vlasnici duga odbace dolarska sredstva, posjedovanje digitalne valute poslužilo bi kao vrijedna rezerva.
  • Zaštita suverenog bogatstva: Predloženi fond bogatstva uključivao bi značajne pozicije digitalne imovine uz zlato, diverzifikujući od tradicionalnih finansijskih instrumenata.
  • Protuteža Kini: Dok Peking razvija svoj digitalni juan, američko prihvaćanje decentraliziranih kriptovaluta pruža stratešku protutežu.

Ova digitalna strategija predstavlja ne samo finansijsku zaštitu, već i tehnološki iskorak u tome kako nacije upravljaju suverenim bogatstvom u 21. vijeku.

Saznajte više: Otkrijte moju prethodnu analizu o Bitcoin-u i finansijskom nihilizmu da biste razumjeli kako ova digitalna sredstva izazivaju tradicionalne finansijske strukture.

Implementacija naspram ličnosti

Okvir ne zahtijeva da sam Trump bude strateški arhitekta – samo da omogućava implementaciju ideja koje su razvili savjetnici poput Mirana i Bessenta. Trumpovi transakcioni instinkti i spremnost da prekrši norme zapravo olakšavaju ovaj pristup, budući da potencijalno remetilačke ekonomske politike zahtijevaju nekoga ko je zadovoljan institucionalnom konfrontacijom.

Izvršna naredba o osnivanju Fonda državnog bogatstva pokazuje da čak i ako pojedinačne akcije izgledaju haotično, administracija je sposobna da izvrši složene finansijske manevre. Uspjeh strategije više zavisi od institucionalnog izvršenja nego od lične discipline ili inteligencije bilo kojeg pojedinca.

Čitanje između redova nedavnih događaja

Trampove naizgled provokativne izjave o saveznicima – od finansiranja NATO-a do pitanja kontrole granica – dobijaju novo značenje kada se posmatraju kroz ovaj objektiv. Ovo nisu nasumični komentari; oni su potencijalne pregovaračke pozicije u okviru šire ekonomske strategije, koristeći asimetriju informacija koju saveznici i trgovinski partneri izgleda ne mogu u potpunosti predvideti ili dešifrovati.

Kada Trump govori o doprinosima NATO-a ili pristupu resursima, možda signalizira aspekt sporazuma „sigurnosni kišobran za ekonomske ustupke“ – detalj koji će vjerovatno postati jasan kada se slovo o stoljećim obveznicama zvanično objavi. Ovo bi moglo označiti početak pomaka od NATO-a kakvog poznajemo, prema transakcionijem odnosu između SAD-a i njihovih saveznika.

Šta se dalje događa?

Implementacija bi zahtijevala delikatnu koreografiju:

  • Uspostavljanje okvira državnog fonda bogatstva: Razviti mehanizme, strategije ulaganja, strukturu fonda i model upravljanja u roku od 90 dana od izvršnog naloga (3. maja 2025.).
  • Strukturiranje Century obveznica: Definirajte i pregovarajte o konverziji kratkoročnog duga u 100-godišnje "vjekovne obveznice", uključujući uslove koji ih čine prihvatljivim za glavne vlasnike duga.
  • Balansiranje tarifa i manipulacija valutama: Fino podesite trgovinske politike kako bi se iskoristile tarife bez izazivanja beznačajne deprecijacije valute.
  • Obezbeđivanje ključnih trgovinskih partnera: Identifikujte i angažujte zemlje koje će verovatno sarađivati, dok se pripremate za potencijalni otpor onih koji bi mogli da bace američke trezore.
  • Upravljanje diplomatskim i tržišnim posledicama: Razvijte planove za vanredne situacije za rešavanje potencijalne domaće inflacije, volatilnosti valute i diplomatske reakcije ako glavni kreditori ili saveznici odbiju da učestvuju.
  • Političko i institucionalno usklađivanje: Osigurajte da Trumpov politički kapital i pregovaračka poluga budu efektivno raspoređeni kako bi se osigurali svi potrebni sporazumi i regulatorna podrška.

Stručnjaci sa Wall Streeta, poput Stevea Englandera iz Standard Chartered-a, vjeruju da bi plan mogao uspjeti, ali će njegov uspjeh u velikoj mjeri zavisiti od Trumpovog političkog kapitala i pregovaračke poluge.

Bottom Line

Sporazum Mar-a-Lago predstavlja ono što bi moglo biti najznačajnije restrukturiranje globalnih ekonomskih odnosa od Breton Woodsa. Izvršna naredba od 3. februara i najava kriptovalute od 2. marta pružaju konkretne dokaze da elementi ovog okvira prelaze sa teorije na implementaciju.

Bilo da uspije u potpunosti, djelimično ili potpuno neuspjeh, razumijevanje ovog okvira pruža ključni kontekst za tumačenje trenutnih i budućih poteza ekonomske politike u sve nepredvidivijem globalnom pejzažu.

Želite li razumjeti pune implikacije?

Napisao sam tri detaljne analize koje istražuju različite aspekte Mar-a-Lago sporazuma koji će biti objavljen u naredne 2 sedmice:

  • Unutar ekonomije: mehanika manipulacije valutama, suvereno bogatstvo i ultra-duge obveznice
  • Rizici naspram nagrada: Detaljna procjena potencijalnih ishoda za američke potrošače i kompanije
  • Geopolitički kontekst: Kako ovaj okvir objašnjava nedavne međunarodne tenzije

Hajde da se povežemo

Imate pitanja o Mar-a-Lago sporazumu ili želite da razgovarate o njegovim implikacijama? Povežite se sa mnom na Twitter-u ili LinkedIn-u ili se pretplatite na moja ažuriranja na HackerNoon-u za više.

Koji aspekti ovog ekonomskog okvira vas najviše zanimaju? Javite mi u komentarima ispod.

L O A D I N G
. . . comments & more!

About Author

Darragh Grove-White HackerNoon profile picture
Darragh Grove-White@darragh
Darragh's an Independent Marketing & Digital Strategy Advisor for B2Bs, small businesses and the automotive industry.

HANG TAGS

OVAJ ČLANAK JE PREDSTAVLJEN U...